Život u Švajcarskoj – informacije i online-savetovanje  

Crkveni porez

U 21-om kantonu, državne priznate crkve mogu nametnuti porez svojim vjernicima. Izuzimajući kanton Basel Grad, kantoni  se brinu za naplatu poreza.Crkveni (ili parohijski ) porez  se  kao i svi javni porezi  provodi putem države.

Kanton Neuchâtel  i Ženeva nemaju u principu nikakav parohijalni porez  jer ne postoje priznata javna prava religioznih zajednica. Godine 2001 kanton Neuchâtel  je zaključio ugovor sa katolicčkom  crkvom, evanđelističko reformatorskom i katoličko krsćanskom, na osnovu kojeg  zahtjeva od vjernika  dobrovoljni doprinos za pomoć Crkvi. Kantonalna  administracija informira tri crkve  tko koliko daje.Troškovi prikupljanja dobrovoljnog priloga  su osigurani od strane kantona Neuchâtel.

Kantoni Vaud, Ticino i Valais nemaju vise parohijalni porez.  Valais ima jedan izuzetak :plolitičke općine i parohije formiraju  jedno zajedničko tijelo. Potrebe crkve su financirane od strane  općinskog budzeta.

Parohijalni porez pravnih osoba

U kantonima Bern, Basel Grad, Appenzell Innerhoden, Friburg, Glarus, Graübunden, ,Jura, Luzern Nidwalden,Obwalden, Schwyz, Solothurn.  St. Gallen,Thurgau,  Uri , Zug I Zürich,  osim vjernika, poduzeća moraju isto tako plaćati  parohijalne poreze.Kako pravne osobe nisu članovi jedne posebne religiozne zajednice, dobiveni novac se dijeli priznatim religioznim zajednicama proporcionalno broju vjernika u odnosu na broj stanovništva.

U kantonima u kojima postoji, parohijalni porez pravnih osoba predstavlja  25 do 40 procenata  od profita dobivenog porezom za državne crkve.

U kantonu Neuchâtel.porez pravnih osoba je « nametnut » na dobrovoljnoj osnovi.

Parohijalni porez za pravne osobe  je objekt mnogih kontraverzi, sa jedne strane moze se reci da poduzeća plaćaju za religiozne zajednice kojima uopće  ne pripadaju i od kojih ne mogu, za razliku od pojedinih, imati koristi  od poreza niti se povući. Sa druge strane religiozne zajednice odgovaraju  da novac dobiven od poreza  pravnih osoba je u velikoj mjeri uložen u socijalne svrhe i isto tako  služi općim  društvenim funkcijama.